U RAVNOTEŽI

zdravlje - opuštanje

  • ? Pod sve većim ste stresom
  • ? Nemate, ili imate malo vremena za sebe
  • ? Želite da doterate liniju ili imate zdravstveni problem

Joga može da vam pomogne

  • - smanjenje tenzija
  • - bolje disanje
  • - fleksibilnost
  • - povećanje snage
  • - kontrola telesne težine
  • - bolja cirkulacija
  • - bolji san
  • - bolje držanje
  • - fizičko i mentalno aktiviranje

Osećajte se prijatnije u svom telu
i trezvenije razmišljajte.

Dozvolite sebi osećaj zadovoljstva
i unutrašnjeg ispunjenja.

Love Yoga

O nama

Marija Mirić (1975., Beograd), aktivno praktikuje jogu od 2006. godine. Od 2015., i prethodno završenog kursa za meditaciju i kursa za instruktore Hatha joge pri školi joge Dragana Lončara "Vidya yoga", postaje sertifikovani instruktor joge sa nacionalnom licencom izdatom od "Joga Saveza Srbije" i član "Yoga Alliance", najeminentnije asocijacije joga škola i učitelja u svetu. U februaru 2019. godine završava kurs jogičke pripreme trudnica za porođaj kod Divne Miljković u saradnji sa Vidya Yoga školom Dragana Lončara i dobija zvanje instruktora prenatal joge. Stalni proces edukacije i usavršavanja nastavlja pohađanjem specijalističkih kurseva, predavanja i seminara sa učiteljima Walter Thirak Ruta "Pramiti" škola joge iz Ventimilje (Italija) i Jadranko Miklec iz instituta za yogu i ayurvedu "Sun" iz Zagreba gde je u toku završavanja četvorogodišnje škole za joga učitelja. Kao predmet posebnog interesovanja ističe oblast psihologije joge. Časove joge drži grupama i pojedincima, na srpskom, engleskom ili španskom jeziku.

Fotografije

Love Yoga Voždovac
Love Yoga Voždovac
Love Yoga Voždovac
Love Yoga Voždovac
Love Yoga Voždovac
Love Yoga Voždovac
Love Yoga Voždovac

Najčešća pitanja

Šta je Joga?

Reč Joga ima sanskritsko poreklo, i najčešće se prevodi kao – jedinstvo ili ravnoteža. Vežbe joge se sastoje od dva glavna segmenta: prvi segment su telesne vežbe, u kojima vežbač zauzima različite položaje tela, dok drugi segment predstavljaju vežbe disanja. Vežbe disanja i telesne vežbe se, uglavnom, izvode simultano.

Sistem Joge potiče sa prostora današnje Indije i podnožja Himalaja. Star je preko 5000 godina, za šta postoje i pisani dokumenti.

Za rodonačelnika se priznaje drevni mudrac Patandjali, koji je napisao prvi priručnik za vežbače. Od tada do danas, Joga je u svojoj osnovi ostala nepromenjena, baš kao i njen cilj – postizanje harmonije tela i duha.

Da li je Joga sport?

Joga nije sport, iako Jogu vežba mnogo sportista. Sport podrazumeva takmičenje, a toga u Jogi nikada nije bilo, niti ga može biti. U Jogi se ne mogu postavljati rekordi, jer se sama praksa određuje za svakog vežbača pojedinačno, i razlike među njima ne predstavljaju odrednice kvaliteta. U Jogi su kvalitet i dostignuća uvek individualni. Kao što znamo, ne postoje profesionalni jogini, kao što postoje profesionalni sportisti.

Naravno, ima i mnogo dodirnih tačaka između Joge i sporta, kao što su redovnost, disciplina, etičnost, ali to ni izdaleka nije dovoljno da bi se Joga mogla nazvati sportom, već je pre možemo smatrati jednim specifičnim stilom života.

Da li je Joga religija?

Joga nije religija. Iako je starija od bilo kog danas poznatog filozofskog ili religijskog sistema, Joga je izbegla zamku institucionalizacije, i tako ostala otvorena i prihvatljiva za sve ljude sveta. Za razliku od metafizičkog karaktera većine religija, u Jogi je sve proverivo i objašnjivo na materijalnom nivou. Svaki jogički pokret, položaj tela ili sistem disanja ima svoje fiziološko ili medicinsko objašnjenje.

Ako bi Joga bila religija, onda bi njeni instruktori bili svojevrsni "sveštenici". A premda su bar 90 posto instruktora žene, to bi bila jedna specifična religija, veoma različita od svih ostalih na svetu. Šalu na stranu, ponavljam: Joga nije religija. Ona je otvorena za sve ljude, i od svojih vežbača ne zahteva bilo kakvo ritualno, ili specifično, ponašanje.

Ko se sve može baviti Jogom?

Jogom se bukvalno mogu baviti svi - od petogodišnjaka, do veoma starih ljudi. Mala deca, a naročito bebe, sami od sebe zauzimaju jogičke položaje, i zahvaljujući svojoj prirodnoj savitljivosti predstavljaju prave jogine. I premda svi mi kasnije, tokom telesnog rasta i razvoja, postepeno gubimo elasticitet zglobova i mišića, vežbanje Joge je idelna tehnika povratka našim izvornim i prirodnim potencijalima.

Joga se, u svom višehiljadugodišnjem razvoju i trajanju, razgranala na preko 200 podtipova, pa svaki pojedinac može izabrati vrstu koja baš njemu odgovara, i to od najrasprostranjenije Hatha Joge, preko Joge pevanja, Joge sanjanja, Joge moždanog disanja, Joge znanja... sve do Joge posvećenosti i služenja, kao krune jogičkih praksi. Jednostavno – za svakog postoji Joga!

Da li mi je Joga dovoljna da budem "fit"?

Ukoliko se redovno i pravilno vežba, Joga je sasvim dovoljna da čoveka održi zdravim, pokretnim, lucidnim i uravnoteženim. Svi znamo koliko su sve stvari međusobno povezane, i koliko mnogo raznovrsnih faktora utiče na naše zdravlje i raspoloženje. Upravo zbog tako širokog spektra spoljnih i unutrašnjih uticaja, Joga predstavlja potpuno i celovito rešenje za sva naša stanja. Zbog svoje studioznosti, postupnosti i sveobuhvatnosti, sistem Joge nema konkurenciju, bilo da se poredi sa sportskim ili nekim drugim sistemima i disciplinama. Ako npr. želite da vežbanjem Joge regulišete telesnu težinu, to ćete učiniti trajno, bez povratnog efekta, a isto važi i za sve druge telesne ili psihološke probleme.

Koliko često treba vežbati Jogu?

Veliki učitelji Joge ističu da je, za dobre i stabilne rezultate, potrebno vežbati svaki dan, bar po 20-tak minuta, a redovnost ističu kao jedan od najvažnijih faktora. Redovnost je naročito bitna ukoliko se Joga primenjuje kao oblik neke od terapija. Vežbači početnici obično rade uz instruktora dva do tri puta nedeljno. Kasnije, kada postanu sigurni u pravilno izvođenje sistema vežbi, najčešće počinju vežbati i kod svojih kuća, pored odlaska na redovne časove sa instruktorom.

Uglavnom, Jogu treba vežbati onoliko često koliko vam to prija, a čak će i nerednovno vežbanje doneti pozitivne rezultate.

Da li Joga može imati i terapijske efekte?

Naravno! Sistem Joge se već hiljadama godina koristi kao glavna terapijska tehnika Ayur Vede, tradicionalne indijske medicine, dok je u savremenoj, alopatskoj, medicini do sada urađeno stotine studija kojima su potvrđeni blagotvorni efekti na zdravlje ljudi. Pre tridesetak godina, u Indiji je osnovan Međunarodni jogički istraživački centar, koji je objedinio rad oko 1200 lekara širom sveta, koji su u svojim terapijama uključivali i neke jogičke prakse. Svi ti lekari su skoro deset godina svoje rezultate slali u istraživački centar, nakon čega su sistematizovana četiri protokola: za tretmane kardiovaskularnih bolesti, bolesti digestivnog trakta, oba tipa dijabetesa, i astme. Do danas je osnovano još nekoliko veoma ozbiljnih medicinskih centara širom sveta, koji proučavaju uticaj Joge na specifična oboljenja i stanja, a Joga se počinje sve šire primenjivati u medicinskoj terapiji.

Šta mi je potrebno za početak?

Da bi se počelo sa vežbanjem Joge, potrebne su tri stvari: dobra volja, trenerka i instruktor. Dobra volja se podrazumeva, trenerka je opciona, dok je izbor instruktora koji će vas početi podučavati izuzetno bitna stvar. To obavezno trebaju biti sertifikovani instruktori sa diplomama uglednih škola Joge, a u Srbiji takve sertifikate izdaje Škola za instruktore Joge Dragana Lončara.

Odeća u kojoj se vežba treba da bude lagana i komotna, i da vam dozvoljava zauzimanje različitih položaja tela, i zbog toga većina ljudi vežba u običnoj trenerci. Vežbe Joge se izvode bez obuće, a sa sobom je dobro imati i jedan peškir koji će služiti kao prostirka za glavu kod vežbi koje podrazumevaju spuštanje lica na strunjaču. Uglavnom, već posle prvog časa ćete znati šta vam je sve potrebno od opreme, a ona je, ponavljam, minimalna.

Naši saradnici

Budimo u kontaktu Budite slobodni da nas kontaktirate. Pozovite nas ili nam pišite!